Klima uređaj kao jedina naprava za grijanje stana ili kuće? Sve češće pitanje, pogotovo u gradovima gdje centralno grijanje ne postoji ili je skupo. Odgovor nije jednostavan da ili ne.
Moderna klima može grijati ozbiljno
Inverter klima uređaji s funkcijom grijanja (gotovo svi na tržištu) mogu raditi pri vanjskim temperaturama sve do -15 °C pa i nižim. Specifičniji modeli (tzv. "Nordic" ili "Arctic" varijante) rade i do -25 °C. Pri -7 °C, tipična klima od 3,5 kW isporučuje oko 2,8–3,2 kW toplinskog učinka, što je dostatno za prostoriju 30–35 m².
COP (koeficijent učinkovitosti) u grijanju pri 0 °C je tipično 3,0–4,0: za 1 kW struje dobivate 3–4 kW topline. Usporedi s direktnim elektrokaloriferima koji imaju COP 1,0 (1 kW struje = 1 kW topline) i prednost klime je jasna.
Gdje klima kao grijanje funkcionira
Primorska Hrvatska je idealan teritorij. Zime su blage (rijetko ispod -5 °C na obali), pa klima radi s visokim COP-om kroz cijelu sezonu. Grijanje klimom u Splitu, Zadru ili Dubrovniku ekonomski je potpuno opravdano i sve češće jedino rješenje u starim zgradama bez centralnog grijanja.
Stanovi u gradovima bez centralnog grijanja ili s lošim etažnim sustavima koji su skupi za održavanje: klima je i financijski i praktički bolji izbor.
Međusezonsko grijanje (travanj, listopad, studeni) svugdje u Hrvatskoj: klima je daleko učinkovitija od plinskog kotla ili radijatora jer COP pri 10–15 °C vanjskom zraku je 4–5.
Gdje klima nije dovoljna kao jedino grijanje
Kontinentalna Hrvatska s oštrim zimama (Slavonija, Lika, Gorski kotar gdje temperature padaju na -15 do -20 °C): moderna klima i dalje radi, ali s nižim COP-om, a za noći s ekstremnim mrazom trebate rezervni izvor ili dimenzioniranu kapacitetniju klima. Nije nemoguće, ali zahtijeva pažljivo dimenzioniranje.
Loše izolirane kuće s visokim toplinskim gubicima: klima nema dovoljno kapaciteta da nadoknadi toplinske gubitke kroz slab omotač, pa je rezultat zimska neugodnost.
Prostori bez spuštenog stropa s problemom distribucije: topli zrak koji klima puše skuplja se visoko u prostoriji, a hladnija zona ostaje pri podu.
Financijska usporedba
Za stan 60 m² u Zagrebu (potreba grijanja oko 60 kWh/m²a = 3.600 kWh godišnje):
- Plin (0,05 €/kWh): 3.600 / 0,9 (korisnost kotla) × 0,05 = 200 € godišnje
- Klima (COP prosječni 3,2, struja 0,18 €/kWh): 3.600 / 3,2 × 0,18 = 202 € godišnje
Zaključak
Za primorsku Hrvatsku i međusezonsko grijanje svugdje: klima kao jedino ili primarno grijanje ekonomski je opravdana i praktična opcija. Za kontinentalnu Hrvatsku s oštrim zimama u lošije izoliranim objektima: klima može biti primarno grijanje, ali uz rezervni izvor ili pažljivo dimenzioniranje uz dobru izolaciju kuće.